Vodi se velika bitka za Ljubljansku burzu, dioničari zabrinuti zbog hrvatskog državnog preuzimanja

Ako ATVP izda dopuštenje, hrvatsko državno preuzimanje Ljubljanske burze bit će dovršeno. No, prema informacijama Forbesa Slovenija, tamošnja vlada navodno pokušava to spriječiti još danas, i to odlukom koju bi donijela prije početka sjednice Vijeća ATVP. Na stolu je i prijedlog da vlada Ljubljansku burzu proglasi infrastrukturom od nacionalnog značaja. Mali dioničari zabrinuti su zbog mogućeg hrvatskog državnog preuzimanja burze, dok u Krki, primjerice, smatraju da se ništa neće promijeniti.

"Sa velikom zabrinutošću pratimo postupke vezane uz namjeravanu promjenu vlasništva Ljubljanske burze", poručuju dva slovenska udruženja malih dioničara - Udruga malih dioničara Slovenije (MDS) i Sveslovensko udruženje malih dioničara (VZMD).

Udruženja u zajedničkoj izjavi, dan prije nego što Vijeće ATVP-a odlučuje o odobrenju hrvatskoj državnoj agenciji Fina za preuzimanje Zagrebačke burze, a time i Ljubljanske burze, upozoravaju da je “riječ o zahvatu u upravljanje ključnom infrastrukturom slovenskog tržišta kapitala”.

"Značajno se povećava rizik"

Mali dioničari smatraju da postoji opravdana bojazan da bi prevladavanje nestručnih, neposlovnih i nefinancijskih interesa pod novim vlasnikom moglo negativno utjecati na razvoj, stabilnost i funkcionalnost slovenskog tržišta kapitala.

"Posebno ističemo da se prijenosom burzovne infrastrukture u ruke državnog tijela strane države značajno povećava rizik političkog i administrativnog utjecaja, koji ne mora biti usklađen s načelima objektivne poslovne koristi, na kojima treba počivati funkcioniranje tržišta kapitala”, navode udruženja.

Rješenje?

Udruženja ne vide rješenje u vlasničkoj intervenciji slovenskih državnih institucija, o čemu se govori još od izvanredne sjednice Odbora za financije u listopadu. Tada su zastupnici preporučili slovenskoj vladi da razmotri uvrštavanje burze među kritičnu infrastrukturu od nacionalnog značaja. Posljednjih tjedana u vladinim se krugovima spominje i mogućnost osnivanja konkurentske burze u vlasništvu slovenske države.

“Jedino odgovarajuće rješenje je tržišna ravnopravnost, koja bi izdavateljima omogućila zakonit odabir najpovoljnije burze. Takva bi mogućnost spriječila moguće zloporabe do kojih bi moglo doći ako bi burzovnu infrastrukturu kontrolirala država druge države,” smatraju u MDS-u i VZMD-u, dodajući da “trenutno slovensko zakonodavstvo takvu mogućnost izdavateljima ne pruža”.

Važeći Zakon o tržištu financijskih instrumenata (ZTFI-1) odluku izdavatelja o promjeni burze tretira jednako kao i odluku da prestane biti burzovna društva (deseti stavak 125. članka). To je, smatraju udruženja, potpuno pogrešno i štetno za izdavatelje i male dioničare. Pozivaju na izmjenu članka i brisanje desetog stavka, čime bi se omogućila konkurencija u ponudi burzovnih usluga.

“Mali dioničari trebaju transparentno, neovisno i konkurentno tržište kapitala. Trenutno zakonodavstvo stavlja postojeće izdavatelje i njihove manjinske dioničare u neopravdano lošiji položaj i time povećava nepotrebne financijske rizike. Očekujemo brzu reakciju zakonodavca i regulatora kako bi se osigurala neutralnost tržišne infrastrukture,” izjavio je Rajko Stanković, predsjednik MDS-a. I Matjaž Car, direktor VZMD-a, dodao je da očekuje uklanjanje, po njegovim riječima, neustavnih ograničenja koja izdavateljima onemogućuju učinkovitu mogućnost odabira pružatelja burzovnih usluga.

Burzovna društva suzdržana u komentiranju

Tvrtke koje kotiraju na Ljubljanskoj burzi mnogo su suzdržanije u komentiranju mogućih vlasničkih promjena. Najkonkretniji su bili u Krki, gdje poručuju: “Smatramo da se ništa neće promijeniti.”

Nekoliko poduzeća iz prve kotacije, poput NLB-a, Petrola i Cinkarne Celje, nije odgovorilo na pitanja o mogućim prilikama i rizicima povećanja udjela hrvatske Fine (koja već sada posjeduje oko 10 posto Zagrebačke burze).

U Telekomu Slovenije navode da im je važno da burza, bez obzira na vlasničku strukturu, omogućuje stvaranje dugoročne vrijednosti za dioničare. “Burza koja bi i dalje jačala povjerenje tržišta, povećavala likvidnost i rast tržišne kapitalizacije, u interesu je svih dioničara i društava koja kotiraju na burzi. Naš fokus ostaje isti bez obzira na vlasničku strukturu burze – povećanje vrijednosti za vlasnike, što se treba odraziti i u rastu vrijednosti dionice,” poručili su za Forbes Slovenija.

Iz Save Re navode da poštuju ulogu Ljubljanske burze, koja je “važan sudionik tržišta kapitala”. Ne žele komentirati moguće vlasničke promjene jer o tome odlučuju nadležni regulatori.

U Zavarovalnici Triglav također ističu da su svjesni važnosti konstruktivne suradnje sudionika slovenskog tržišta kapitala. Dodaju da zato pomno prate događanja vezana uz Ljubljansku burzu.